NASTANAK MZ BJELIMIĆI

– SELO BILIMIĆ U ZAGORJU I SELA OKO NJEGA –

Na sumarnom popisu sandžaka Bosna iz 1468/69. godine prvi put se spominje i selo Bilimić u župi Zagorje, a jedino mjesto koje se može tako definisati u spomenutoj župi se nalazilo blizu vrela Bilim, na mjestu današnjeg naselja Odžaci. Osim sela Bilimić u župi odnosno nahiji Zagorje tada i kasnije se spominju još neka sela i zaseoci današnjih Bjelimića sa njihovim arhaičnim nazivima, primjerice: Kozje Stube, Zabrđani, Sitnik, Lubuča, Lubušik, Mokra, Dolani, Svitniča, Sopot, Slatinica. Ocirkavje, Luta, Ježeprosina, Viranik, Povajdo, Hotovje, Luka, Gradiline, Luko, Velevuš, Zelomić, Rajac itd.

Selo Bilimić je i prije tog popisa bilo samo jedno od sela u upravnom kotaru Veletin, odnosno jedno od sela srednjovjekovne župe Zagorje tj upravnog područja Zagorje. Upravno područje Zagorje je (od 1321.) ugrubo obuhvatalo župe Zagorje (sa posjedima tvrđava Obalj i Veletin) i Viševa (sa Ulogom i mjestima oko njega), odnosno široko područje od župe Vrhbosna i vrhova Visočice (uključujući Tušila) na sjeveru do Neretve i župa Konac Polje i Nevesinje na jugozapadu odnosno jugu, te od župe Komske (od Slatinice) na zapadu, pa do Dobrog polja i župa Ostrovica, Bistrica na istoku i Sokol na jugoistoku. Centar upravnog područja Zagorje je bio u Ulogu, dok je  tada današnji Kalinovik bio zabilježen kao selo.

Prije dolaska Osmanlija, selo Bilimić je bilo dio cjeline zajedno sa ostalim selima župe i kasnije upravnog područja Zagorje. Nakon dolaska Osmanlija kada upravno područje Zagorje postaje nahijom, ono nastavlja obuhvatati nekadašnje župe Zagorje i Viševa. Nakon prvog osmanskog popisa 1468/69, u dostupnim izvorima se Bilimić više ne spominje kao naseljeno mjesto. Međutim u blizini izvora Bilim se spominju Ježeprasina i kasnije Vranići (početkom XVI vijeka), da bi se negdje od XVII vijeka i kasnije na lokaciji izvora Bilim (vjerovatno podudarna lokacija sa selom Bilimić) izgradili odžaci u timaru begova Šurkovića, te se tako ovo mjesto počelo nazivati Odžaci.

Prostor Bilimića, kasnije Odžaka (i ostalih zagorskih sela u blizini koji čine današnje Bjelimiće) dijeli sudbinu sela te nahije Zagorje sve do 1865. godine.

– GRUPISANJE 17 SELA ZAGORJA OKO SELA ODŽACI (BJELIMIĆ) –

 Jula 1865. godine je donesena uredba velikog vezira Fuad-paše (1861–1866) o uređenju Bosanskog vilajeta, a reforme je provodio Topal Šerif Osman-paša (1861–1869). U okviru nove upravne podjele, odnosno osnivanja Bosanskog vilajeta 1865.godine, iz nahije (zajednice sela) Zagorje i kaze (mudirluka, kotara) Foča su izdvojena zapadna sela (tur: karije) na čelu sa muhtarima (17 sela) koja su pridodata kazi (mudirluku, kotaru) Konjice, unutar Mostarskog kajmekamluka u novoimenovanom Hercegovačkom sandžaku.

Vrijedi podvući da je ovo bio ključni momenat formiranja modernih Bjelimića, kada se nekadašnja nahija Zagorje dijeli u dva dijela, pa se tako njenih 17 zapadnih sela samostalno grupišu oko sela Odžaci (originalno ikavski Bilimić – ijekavski Bjelimić) u kazi Konjice, dok preostala istočna sela nahije Zagorje ostaju u kazi Foča.

– KOTARSKA ISPOSTAVA I SEOSKA OPĆINA BJELEMIĆ (AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA) –

Bjelimići u vidu administrativne jedinice su prvi put spomenuti dolaskom Austro-Ugarske Monarhije, i oni su tada pod iskrivljenim nazivom Bjelemić (Odžaci) imali status seoske općine (u današnjem smislu mjesne zajednice), u sastavu kotara (u današnjem smislu općine) Konjic. Seosku općinu (SO) Bjelemić na prvom popisu 1879. godine činilo je 18 naselja:

Argud, Dindo, Doljani, Gradeljina, Gapići, Ljubuča, Luka, Ljuta, Ocrkavlje, Odžaci, Rajac, Sitnik, Sopot, Susječno, Svijenča, Tinje, Veleuša, Zabrđani.

Ova naselja 1883. godine se reorganiziraju od strane austrougarske vlasti, od 18 sela se oduzimaju 3 (Gapići, Rajac i Susječno), te preostalih 15 sela SO Bjelemić zajedno sa 11 sela SO Glavatičevo postaju dio Kotarske ispostave Bjelemić. Sela SO Bjelemić su u ovom trenutku:

Argud, Dindo, Doljani, Gradeljina, Ljubuča, Luka, Ljuta, Ocrkavlje, Odžaci, Sitnik, Sopot (uključuje i Mokro), Svijenča, Tinje, Veleuša, Zabrđani.

Sljedeći popis, 1885. godine, u SO Bjelemić spominje istih 15 naselja.

Na popisu 1895. godine, Sopot se pojavljuje odvojeno od Mokrog, te SO Bjelemić broji umjesto 15, sada 16 naselja na istom području:

Argud, Dindo, Doljani, Gradeljina, Ljubuča, Luka, Ljuta, Mokro, Ocrkavlje, Odžaci, Sitnik, Sopot, Svijenča, Tinje, Veleuša, Zabrđani.

Netom prije Prvog svjetskog rata, 1910. godine, SO Bjelemić se spominje sa tih 16 naselja, plus Visočica planina, dakle službeno 17 naselja.

– KOTARSKA ISPOSTAVA I SEOSKA OPĆINA BJELEMIĆ U POKRAJINI BIH (KRALJEVINA SHS) –

Nakon Prvog svjetskog rata, unutar Kraljevine SHS, ovo isto uređenje postoji sve do 1922. godine, gdje je SO Bjelemić sa gore spomenutih 17 naselja postojala kao dio kotarske ispostave (KI) Bjelemić u kotaru Konjic, unutar Mostarske oblasti pokrajine Bosne i Hercegovine. Nakon 26. aprila 1922. i Zakona o općoj upravi Kraljevine SHS, kotari su dobili kotarsku samoupravu, KI Bjelemić ostaje dio kotara Konjic, u okviru Mostarske oblasti pokrajine BiH.

Stanje administrativne podjele iz Austro-Ugarske se zadržalo na području Bjelemića sve do 1927, kada se ukida 15 seoskih općina na području kotara Konjic i kada se njihov broj reducira na 8. Kotarska ispostava KI Bjelemić (koja je uključivala SO Bjelemić i SO Župa) se transformira u novu općinu Bjelemić (koja od tog momenta uključuje sela nekadašnjih SO Bjelemić SO Župa).

– OPĆINA BJELEMIĆ U PRIMORSKOJ i HRVATSKOJ BANOVINI (KRALJEVINA JUGOSLAVIJA) –

Nakon donošenja Zakona o podjeli Kraljevine na upravna područja i preimenovanja Kraljevine SHS u Kraljevinu Jugoslaviju 3. oktobra 1929. godine, ona se administrativno dijeli se na banovine, a nova općina Bjelemić od ovog datuma pa sve do početka Drugog svjetskog rata se nalazi u srezu Konjic, u okviru Primorske banovine. Na zadnjem popisu u Kraljevini Jugoslaviji 1931. godine, u okviru sreza Konjic  spominje se nova općina Bjelemić (koja sad uključuje i sela Glavatičeva odnosno Župe). Godine 1936. općina Bjelemić se ukida, a sela Bjelimića nastavljaju egzistirati u okviru sreza Konjic, u Primorskoj banovini u Kraljevini Jugoslaviji, a od 1939. godine u srezu Konjic u Banovini Hrvatskoj unutar Kraljevine Jugoslavije.

– BJELIMIĆI U KOTARU KONJIC VELIKE ŽUPE HUM (NDH) –

Aprilskim ratom odnosno njemačkom invazijom (kodnog naziva Direktiva 25) na Kraljevinu Jugoslaviju 6. aprila 1941. počinje i Drugi svjetski rat na teritoriji Kraljevine Jugoslavije koja je ubrzo de facto ukinuta proglašenjem NDH na prostoru Hrvatske i BiH 10. aprila 1941. godine.

Po osnivanju NDH, Bjelimići su se praktično našli u italijanskoj okupacionoj zoni NDH, a po njenoj samoj organizaciji Bjelimići su se nalazili u kotaru Konjic u velikoj župi Hum.

NDH je funkcionirala kao talijanski i njemački protektorat te nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uslovljene njemačke i italijanske utjecajne sfere. Konačan slom NDH nastupa 4. maja 1945. kada je raspuštena ustaška vlada.

– MNO ODŽACI U NOB-U I U FEDERALNOJ BIH (DFJ) –

Od 7. marta do 29. novembra 1945, prvo je nastala Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ). Prije njenog formiranja, na prostoru 17 sela nekadašnje SO Bjelemić (isključujući sela Župe) je 1944. godine bio formiran Mjesni narodni odbor (MNO) Odžaci. Zakonom o podjeli tadašnje Federalne BiH u okviru DFJ (od 16. avgusta 1945) MNO Odžaci sa svojih 17 sela postao je dio sreza Kalinovik, u okrugu Sarajevo.

– MNO ODŽACI I SRESKA OPĆINA BJELIMIĆI U NRBIH (FNRJ) –

Početkom 1947. donesen je Ustav NR BiH u okviru FNRJ, a kasnije je došlo i do reorganizacije administrativnih jedinica.

U međuvremenu, 17 naselja MNO Odžaci se reorganiziraju, pa dolazi do uključenja naselja Dindo u Argud, uključenja naselja Ocrkavlje u naselje Ljubuča, do izdvajanja naselja Ježeprasina iz naselja Odžaci, i uključivanja stavke Visočica planina u naselje Luka, i ovo rezultira time da MNO Odžaci službeno imaju 15 naselja:

Argud, Doljani, Gradeljina, Ljubuča, Luka, Ježeprasina, Ljuta, Mokro, Odžaci, Sitnik, Sopot, Svijenča, Tinje, Veluša, Zabrđani.

Novim Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli iz 1949. godine, Narodna Republika Bosna i Hercegovina je podijeljena na četiri oblasti (Sarajevska, Mostarska, Banjalučka i Tuzlanska. MNO Odžaci u ovom periodu pripadaju srezu Kalinovik, u oblasti Sarajevo. Tada je postojalo 67 srezova u NR BiH. Sve do 1952. godine, kada je donesen Opšti zakon o narodnim odborima, mjesni narodni odbori su bili lokalni organi državne vlasti.

Godine 1952. Narodna skupština NR BiH je donijela i proglasila novi Zakon o podjeli teritorije NR BiH. Njime su ukinute dotadašnje oblasti, a uvedena upravno – teritorijalna podjela na 66 srezova, 5 gradova (1 na području Hercegovine – Mostar) i 418 općina. Tokom ove 1952. godine, MNO Odžaci iz sreza Kalinovik u sada bivšoj oblasti Sarajevo mijenja naziv u sresku općinu Bjelimići, u okviru sreza Kalinovik. Ovako stanje ostaje i u sljedeće dvije godine 1953. ii 1954.

Međutim, polovinom 1955. Narodna skupština NR BiH je donijela novi Zakon o području srezova i opština u NR BiH. Prema ovom Zakonu NR BiH je, u pogledu administrativno-teritorijalnog uređenja, umjesto na dotadašnjih 66 podijeljena na 15 srezova (1. Banja Luka, 2. Bihać, 3. Brčko, 4. Derventa, 5. Doboj, 6. Goražde, 7. Jajce, 8. Livno, 9. Mostar, 10. Prijedor, 11. Sarajevo, 12. Trebinje, 13. Tuzla, 14. Zenica i 15. Zvornik). Ovom podjelom ukinuta je sreska općina Bjelimići i sva njena naselja osim Ljute su se tada pripojila sreskoj općini Glavatičevo u Mostarskom srezu (u tom trenutku su postojala samo dva sreza u Hercegovini – mostarski i trebinjski). Ovo je prvi put da se naselje Ljuta izdvojila iz Bjelimića i ona je te 1955. godine postala dio sreske općine Ulog u tadašnjem Sarajevskom srezu (desetak godina kasnije transformirane u MZ Ulog u općini Kalinovik).

Nova administrativno-teritorijalna izmjena se desila 1958. godine, kada je donesen novi Zakon o područjima srezova i općina u NR BiH. Prema ovom Zakonu ukinuti su srezovi Derventa, Trebinje i Zvornik, tako da je NR BiH bila podjeljena na 12 srezova (Banja Luka, Bihać, Brčko, Doboj, Goražde, Jajce, Livno, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Tuzla i Zenica).

Sreska općina Glavatičevo se ove 1958. integrira u novu općinu Konjic, kada i 14 njenih bjelimićkih naselja istočno od Slatinice: Argud, Doljani, Gradeljina, Ježeprasina, Luka, Ljubuča, Mokro, Odžaci, Sitnik, Sopot, Svijenča, Tinje, Veluša, i Zabrđani takođe postaju dijelom općine Konjic, u srezu Mostar.

Krajem 1962. godine izvršena je još jedna reorganizacija. Naime, Narodna skupština NR BiH je na sjednici Republičkog vijeća od 6. decembra 1962. godine donijela novi Zakon o područjima srezova i općina u NR BiH prema kojem se NR BiH podjeljena dijeli na 6 srezova (Banja Luka, Bihać, Doboj, Mostar, Sarajevo i Tuzla). Prema ovom Zakonu područje Mostarskog sreza je u svome sastavu imalo 18 općina, među kojima je bio i Konjic, sa 14 naseljenih mjesta Bjelimića u svom sastavu.

– MJESNA ZAJEDNICA BJELIMIĆI U SRBIH (SFRJ) –

Novim Ustavom SFRJ od 10. aprila 1963. godine, ustavi socijalističkih republika i ustavni zakoni autonomnih pokrajina utvrdili su mjesnu zajednicu (MZ) kao jednu upravnu usmjerenost društveno-političkog sistema.

Iznad spomenutih 14 bjelimićkih naselja u općini Konjic se od ovog trenutka počinju definirati kao Mjesna zajednica (MZ) Bjelimići, u okviru općine Konjic u okviru sreza Mostar. Ovo je ujedno i početak administrativne historije Bjelimića u obliku Mjesne zajednice. Srezovi se ukidaju 1966. godine, a time i Mostarski srez, i MZ Bjelimići ostaju dio općine Konjic. Ovakvo stanje ostaje sve do agresije na RBiH, 1992. godine.

– MJESNA ZAJEDNICA BJELIMIĆI NAKON AGRESIJE NA RBIH (OD 1995.) –

Tokom agresije, 14 naselja Bjelimića i dalje administrativno ostaju u vidu Mjesne zajednice (MZ)  u općini Konjic, i njima se tokom rata i nakon Dejtonskog sporazuma priključuje još 14 naselja ili dijelova naselja iz prijeratne općine Kalinovik. Ovo je za rezultat imalo to da od 1995. godine MZ Bjelimići obuhvata 28 naselja, odnosno dijelova naselja (22 naseljena, 6 nenaseljenih):

Argud, Brda, Čestaljevo (dio), Doljani, Gapići, Gradeljina, Gvozno (dio), Hotovlje, Ježeprasina, Luka, Luko, Ljubuča, Ljusići (dio), Ljuta, Mokro, Odžaci, Polje, Rajac, Sitnik, Sopot, Susječno (dio), Svijenča, Tinje, Trešnjevica (dio), Veluša, Vrhovina (dio), Zabrđani, te Zelomići.

U današnjoj administrativno-teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hercegovine, MZ Bjelimići sa svojim naseljima administrativno pripada općini Konjic, unutar Hercegovačko-neretvanskog kantona, u entitetu Federacija BiH.