VOĆARSTVO

Voćarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi proizvodnjom, uzgojem, zaštitom i prodajom voća, a njen cilj je dobiti kvalitetno voće uz male troškove proizvodnje. Voćari se bave proizvodnjom voća, počevši od planiranja i odabira sadnog materijala, preko prihrane i zaštite do berbe plodova.

Agroekološki uslovi proizvodnje voća su: klima, tlo i položaj. Priprema terena i podizanje voćnjaka obuhvataju: izbor terena, analizu tla i gnojenje, rahljenje, izradu plana voćnjaka i nabavku kvalitetnih sadnica voćaka. U voćnjaku se obavljaju radovi obrade tla, zaštite od vremenskih neprilika, navodnjavanja i oprašivanja. U voćarstvu se koristi poljoprivredna mehanizacija za obradu tla, sredstva za zaštitu voćaka, alati za rezidbu, oprema za berbu i skladištenje. Kada je zrelo ili poluzrelo, voće se bere, skladišti, razvrstava po klasama i kvaliteti, pakuje, te se transportuje do mjesta prodaje.

Voćnjak je tradicionalni oblik koji karakterizira voćarstvo. U njemu rastu visoka stabla različite dobi i različitih vrsta. Voćnjaci se održavaju inače održavaju bez upotrebe umjetnih zaštitnih sredstava ili umjetnih gnojiva. Za razliku od voćnjaka, plantaže voća su monokulture jedne vrste voća uz primjenu sredstava za zaštitu voća.

Bjelimići su zbog svog povoljnog položaja tradicionalno pored stočarskog i voćarski kraj, u kojem su se uzgajale i uzgajaju različite sorte voća, posebno sorte jabuka, krušaka, i šljiva. Osim primarne proizvodnje voća, voće se tradicionalno prerađivalo u obliku džemova i bestilja, u obliku sušenog voća (hošafa) i vrlo kvalitetnog pekmeza, te u formi alkoholnih pića. Ovdje postoji šansa za dalji razvoj, kako u primarnoj proizvodnji u vidu plantaža voća i voćnjaka, tako i u razvoju proizvodnje sekundarnih (džem, bestilj, pekmez, hošaf, alkohol) i tercijarnih proizvoda (primjerice zdravi čips od voća, sušeno voće u čokoladi i slično).