RIBARSTVO

Ribarstvo je grana industrije koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne. Ribarstvom se najčešće bave stanovnici primorskih krajeva, kao i oni koji žive uz velike rijeke i jezera.

Riba ima veliku važnost u ljudskoj prehrani, jer se u njoj nalazi mnogo bjelančevina i omega-3 masnih kiselina. Riba se izlovljava iz mora, rijeka, jezera i ribnjaka. Direktno ili indirektno, opstanak preko 500 miliona ljudi u zemljama u razvoju zavisi od ribarstva i akvakulture.

Bosna i Hercegovina ima veoma dugu tradiciju u uzgoju slatkovodne ribe, pastrmke i šarana, obzirom na značajno vodno bogatstvo koje čini sedam vodnih slivova, veliki broj riječnih i planinskih jezera, te podzemnih voda. Mrijestilišta i ribogojilišta u BiH su brojna i različitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje. Prema lokalitetu i vrsti uzgoja ribe, ribnjaci i ribogojilišta se dijele na salmonidna, ciprinidna i marinska.

U sektoru akvakulture BiH najznačajnije riblje vrste su: pastrmka (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), šarani (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), te morske (lubin, orada i zubatac) kao i mekušci (dagnje i kamenice).

Tokom 2015. godine urađena je analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini čiju je izradu finansirala Evropska komisija, a implementirao FAO. Izrađena sektorska analiza je rezultat zajedničkog rada domaćih i FAO eksperata, te predstavnika nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini. U ovoj sektorskoj analizi prikazani su potencijali u području ribarstva kako bi se ubuduće mogli koristiti fondovi, prije svega pretpristupni fondovi EU namijenjeni za poljoprivredu i ruralni razvitak.

Riba i proizvodi od ribe su jedan od strateških proizvoda životinjskog porijekla koji Bosna i Hercegovina može izvoziti na zahtjevno tržište EU. Kada govorimo o ispunjavanju uslova, onda prije svega mislimo na primjenu međunarodnih standarda i standarda EU vezanih za područje sigurnosti hrane, kako u zakonskoj regulativi, tako i u procedurama, a naravno i proizvođači (izvoznici) sa svoje strane ispunjavaju sve potrebne veterinarsko-higijenske te sanitarne uslove (kao što je za ovu granu ekonomije standard HACCP) ali i druge potrebne standarde.

Kapaciteti za proizvodnju i eksploataciju ribe u BiH, vodno bogatstvo, hidrološki kao i ekološki uslovi, te fizičko-hemijska svojstva vodotoka, izuzetno razvijena tehnologija kako uzgoja tako i prerade ribe, tradicija u uzgoju i proizvodnji ribe, kao i konstantan rast izvoza ribe predstavljaju izuzetne preduslove za povećanje proizvodnje ribe.

Prema gruboj procjeni, 65% proizvodnje pastrmke u BiH se odvija na području entiteta FBiH, a 35% u entitetu RS. Veličina objekata u eksploataciji ribe u Bosni i Hercegovini za pastrmske ribnjake iznos 91.026 m2 i šaranske ribnjake 2.278 ha. Prosječna proizvodnja konzumne ribe u Bosni i Hercegovini iznosi oko 5.000 tona.

Što se Bjelimića tiče, postoje određeni pionirski koraci u formiranju ribnjaka primjerice u Ljutoj, Svijenči, u Sitniku (Slatinica), ali prostora za ozbiljnije korake definitivno ima, a ova grana ekonomije u Bjelimićima koji su bogati vodenim tokovima (prvenstveno rijeke Ljuta i Neretva) ima budućnost, kako u smislu uzgoja ribe, tako i u smislu turizma, odnosno sportskog ribolova.