MATERIJALNA KULTURA

MATERIJALNA KULTURA

Materijalna kultura se može klasificirati u dvije grupe:

  • Pokretna imovina (može se prevoziti i okupljati zbirke)
  • Nepokretna imovina (ovo su fiksne građevine i predstavljaju historijska središta, arheološka nalazišta i sl.)

Pokretna imovina

Rimski novac

Kao primjere pokretne imovine možemo izdvojiti predmete napravljene od strane čovjeka sa značajnom univerzalnom vrijednošću sa historijskog, estetskog, etnološkog ili antropološkog aspekta. Takvi predmeti uključuju primjerice komade narodne nošnje, ili primjerke veza, pletiva i tkanja, kao i primjerke instrumenata ili alata izrađenih u domaćoj radinosti. Naravno osim ovoga pokretnu imovinu čine i arheološki predmeti (stari novac, ostaci oruđa i oružja, nakit, figure, ulomci keramike, kameni natpisi, dijelovi starih građevina i slično).

Arheološki predmeti koji su pronađeni na prostoru Bjelimića uključuju ostatke oruđa i oružja, ulomke keramike, stari rimski novac, kao i dijelove starih natpisa ili kamenih građevina. Jedan dio ovih predmeta početkom XX vijeka je prebačen u Zemaljski muzej u Sarajevu.

Nepokretna imovina

Što se tiče nepokretne imovine, tu su djela čovjeka ili kombinirana djela čovjeka i prirode i područja, uključujući mjesta od arheološkog interesa, sa značajnom univerzalnom vrijednošću sa historijskog, estetskog, etnološkog ili antropološkog aspekta.

Dva značajnija primjera su ukrasi, crteži i natpisi na nepokretnim spomenicima (poput pećina, stela ili stećaka), kao i obrazovne, vjerske, stambene i fortifikacione građevine.

Na prostoru Bjelimića, od nepokretne imovine, a vezano za materijalnu kulturu nabrojaćemo stavke ispod.

Pećina Vrhpeć

– Ukrasi, crteži i natpisi na nepokretnim spomenicima –

Pećina Vrhpeć

Ova pećina je rješenjem br. 06-64-1/66, Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH, proglašena geološkom prirodnom rijetkošću. Nalazi se u krškom prostoru sela Odžaci. U pećinu se može ući s juga i zapada, ali samo puzanjem. Glavni kanal ima pravac pružanja SI- JZ, presijeca ga potok, koji se ispod ulaza u pećinu pojavljuje kao vrelo. Dužina glavnog kanala je oko 150 m, a u njemu se nalaze brojni stalaktiti i stalagmiti, od kojih su neki oštećeni. Prva dvorana je duga oko 25m, a široka je 2-5m.

Pećina u selu Zabrđani

Titova pećina u selu Zabrđani

Zabrđanska pećina se nalazi iznad sela Zabrđani, u jugozapadnom dijelu MZ Bjelimići. Pećina se sastoji se iz dvije veće prostorije, dužine 18 i 25 m, širine 10 i 12 m, sa relativno malo pećinskih ukrasa. Ima manji broj kalcitnih saliva sive ili žute boje, zatim stalagmita i stalaktita, koji su zanimljivih oblika. Pretpostavlja se da postoje još nepoznate i neotkrivene prostorije, što će svakako pokazati buduća speleološka istraživanja. Rješenjem Zavoda broj: 08-284/1-58, a odlukom Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike (NR) Bosne i Hercegovine, proglašena je spomenikom zaštićene prirodne rijetkosti. Pećina je na dolinskoj strani potoka Rijeka. U pećini je navodno boravio Josip Broz u vrijeme pred Petu ofanzivu 1943.  godine, te se zbog toga ista spominje kao Titova pećina.

Nekropola stećaka (Dolovi – Police)

Crteži i natpisi na nekropolama stećaka

Na prostoru Bjelimića postoje desetine lokacija sa nekropolama stećaka, od nekropola na planini Visočici iznad Luke na sjeveru do onih u Doljanima i Rajcu na jugu, te od Tinja i Branjevčića na zapadu do Lukog, Brda i Ljute na istoku. Mnogi stećci na sebi imaju ornamente, prikaze lova i društvenog života, kao i natpise iz perioda srednjovjekovne bosanske države.

– Obrazovne, vjerske, stambene i fortifikacione građevine –

Škola u Odžacima

Obrazovne građevine

Škola u Odžacima prvo je otvorena kao trogodišnja 1884,a  u četverogodišnju prerasla je od 1899/1900. školske godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o obaveznom četverogodišnjem osnovnom obrazovanju od 28. juna 1911. godine. Do kraja perioda austrougarske vladavine, svoje zgrade imale su samo škole u Konjicu i Odžacima.

U okviru školskih zgrada postojali su i stanovi za upravitelje (učitelje). Osim školskih vrtova, gotovo sve škole su imale i svoje pčelinjake, a škole u Odžacima (Bjelimićima) i Seonici i staje za krupnu i sitnu stoku, odnosno živinarnike. Kao prvi učitelji u narodnim osnovnim školama u Bosni i Hercegovini služili su vojnici i podoficiri austrougarske vojske, porijeklom sa našeg jezičkog područja, a koji su bili učenici završnih razreda učiteljske škole, ili završeni učitelji.

Današnja školska zgrada u Odžacima napravljena je 70-ih godina. Nekada je imala 6 učionica, kuhinju i pet manjih prostorija predviđenih za potrebe kabineta hemije i fizike odnosno školsku biblioteku. Dio školskog prostora ustupljen je fabrici trikotaže 1987. godine, a spomenuta fabrika je radila vrlo kratko. Od tada ovaj dio škole je ostao ničije vlasništvo, pa mu je i namjena nejasna. Općina Konjic je vlasnik školske zgrade, a sama škola je zbog demografskog egzodusa nakon agresije organizaciono spala na nivo područne jedinice OŠ “Glavatičevo”.

Vjerske građevine

Od vjerskih građevina, na prostoru Bjelimića imamo i islamske, i katoličke i pravoslavne vjerske građevine.

U MZ Bjelimići imamo tri džamije od koji su u sklopu Džemata Bjelimići dvije džamije koje pripadaju Medžlisu IZ Konjic, a jedna koja pripada Medžlisu IZ Sarajevo. U selu Mokro imamo katoličku kapelu u Župi sv. Jure Glavatičevo, a u selu Zabrđani imamo i pravoslavnu kapelu u sklopu Konjičke parohije.

Džamija u Odžacima

Džamija u Ljutoj

Džamija u Hotovlju

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Na prostoru MZ Bjelimići imamo tri džamije, od kojih su dvije u sklopu Džemata Bjelimići i one pripadaju Medžlisu IZ Konjic u Mostarskom Muftijstvu IZ BiH. Jedna je u centru Mjesne zajednice u selu Odžaci. Hivzija Hasandedić iznio je pretpostavku da je ova džamija sagrađena u XVII vijeku, međutim na službenoj stranici Medžlisa IZ Konjic stoji da je godina gradnje 1898. godina. Druga džamija se nalazi u selu Ljuta i sagrađena je 2008. godine.

Treća džamija u MZ Bjelimići se nalazi u selu Hotovlje, a ista je sagrađena je u XIX vijeku, da bi bila srušena 1992. godine prilikom divljanja četnika,  pripadnika CJB Kalinovik i rezervista iz Gornjeg logora, predvođenih Neđom Zeljajom, kada su zapaljena sela Luko i Hotovlje. Ponovo je obnovljena 2006. godine. Međutim, iako se džamija u Hotovlju nalazi na prostoru  današnje MZ Bjelimići, odlukom Sabora Islamske Zajednice (IZ) u BiH od 5. novembra 2008.  godine iz sastava Medžlisa IZ Konjic izuzeti su džemati Ulog i Hotovlje, te se, u organizacionom i teritorijalnom smislu, pripojeni Medžlisu IZ Sarajevo u Muftijstvu sarajevskom.

Kapela u selu Zabrđani

Srpska pravoslavna crkva

U selu Zabrđani imamo i pravoslavnu kapelu u sklopu Srpske pravoslavne konjičke parohije, arhijerejskog namjesništva mostarsko-nevesinjskog u Eparhiji Zahumsko-hercegovačkoj i Primorskoj. Kapela u selu Zabrđani, tačnije na groblju u zaseoku Branjovčići sagrađena je 1973, a obnovljena je poslije agresije. Sveta Liturgija u ovoj kapeli služi se jednom godišnje u prvoj nedjelji nakon Petrovdana (tj nakon 12. jula).

Odžakovića (Šurkovića) kula

Stambene  građevine

Od stambenih (i istovremeno fortifikacionih) građevina za Bjelimiće, tačnije Odžake su karakteristični odžaci, odnosno kule. Svega 37 porodica u Hercegovini posjedovalo je beglučke komplekse veće od 575.000 m2, među njima je i begovska porodica Šurković. Oko 1900. godine postojale su tri kule i više odžaka, čiji vlasnici bili su Ferhad-beg, Sejdi-beg i Hanefi-beg.

U arhivi općine Konjic postoji podatak da se na Bjelimičkom platou nalazilo 17 kula: Odžaci – sedam kula, Ježeprasina – dvije kule, Luka – tri kule, Argud – jedna kula, Svijenča – jedna kula, Gradeljina – jedna kula, Doljani – jedna kula i Mokro – jedna kula.

Danas je najpoznatiji primjer Šurkovića kula u Odžacima, dok su druge kule ili srušene i njihov materijal iskorišten za druge objekte, ili su građevinski prerađene.

Tvrđava Veletin

Fortifikacione građevine

Od fortifikacionih građevina na prostoru Bjelimića, tačnije sela Ocrkavlje imamo tvrđavu Veletin koja je pripadala župi Zagorje.

Veletin je smješten na desnoj obali rijeke Neretve kod sela Ocrkavlje, na visoko uzdignutoj stijeni iznad korita Neretve (oko 400 metara). Tvrđava je nepravilnog četverougla. Prilaz tvrđavi je sa jugoistočne strane, a na ulazu je kamena stolica uklesana u živoj stijeni. Prvobitno je pripadala vlastelinskoj porodici Sankovića, a zatim Kosača. Ova tvrđava se prvi put spominje u pisanim izvorima 29. juna 1442. godine, kada ista već ima svoje podgrađe.

Nakon pada ovog područja pod Osmansku vlast, poslije 1466. godine, ova tvrđava postepeno propada. Danas su od nje ostale samo ruševine, a ispred ulazne kapije u grad sačuvana je kamena stolica.

Na vrh
Zahvaljujemo Vam na dijeljenju!
Administratori stranice žele Vam ugodan boravak na našem portalu.
Podijelite ovo sa prijateljem