ENERGIJA

Izvore energije dijelimo na obnovljive i neobnovljive. U Bosni i Hercegovini od neobnovljivih izvora energije možemo izdvojiti fosilna goriva. prvenstveno potrošnju uglja u grijanju domaćinstava i u proizvodnji električne energije, a zatim i potrošnju orgrevnog drveta, nafte i prirodnog plina.

Osim ovih, u Bosni i Hercegovini prisutni su i obnovljivi izvori energije, koji se prvenstveno ogledaju u proizvodnji električne energije iz hidropotencijala naših rijeka, a potom i u manjem udjelu u vidu proizvodnje električne energije iskorištavanjem energetskog potencijala vjetra, te solarne energije. Iskorištavanje biomase i biogoriva kod nas je još uvijek u začecima, iako su ova goriva značajna zamjena za fosilna goriva i iako doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, diversifikaciji opskrbe energijom, te smanjenju ovisnosti o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

– ENERGETSKI POTENCIJAL VODENIH TOKOVA –

Na prostoru MZ Bjelimići od neke kompanije su prepoznale i željele iskoristiti hidropotencijal, kako rijeke Neretve, tako i njenih pritoka. Od strane kompanije Intrade energija d.o.o. je još 2003. godine prepoznat hidropotencijal gornjeg toka rijeke Neretve, te je ista kompanija pokušala pokrenuti realizaciju projekata hidroelektrana Bjelimići i Glavatičevo sa reverzibilnom centralom na Slatinici, međutim pokušaj realizacije je nakon početnih napora stao, jer su tokom 2020. godine, organizacije Centar za životnu sredinu, Aarhus centar, Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije.

Od strane drugih firmi pokušava se realizacija 10 mini hidroelektrana na rijeci Ljutoj u Dindolu. Po podacima investitora odnosno firme Turboinštitut d.o,o. iz Slovenije i njene kćerke firme Inhygro d.o,o. Sarajevo, planiranih 10 MHE na području rijeke Ljute su:

Srednja voda, Sastavci, Palež, Ljuta, Lukavica – Ušće, Grebnik, Kozica – Ušće, Memiškovići, Dindo i Donje Luko.

Nakon obaranja nekih okolinskih dozvola, Investitor je 2017. godine ponudio novo rješenje od 8 MHE (7 MHE plus 1 derivaciona sa branom i pripadajućom akumulacijom).

– ENERGETSKI POTENCIJAL VJETRA –

Tokom 2021. godine, Bosna i Hercegovina je imala tri vjetroelektrane vrijedne preko 400 miliona maraka i godišnje proizvedu električne energije više od 150 malih hidroelektrana. Jedan od svijetlih primjera je vjetropark u Podveležju, koji sa 15 vjetroagregata pojedinačne snage 3,2 MW i ukupne snage 48 MW godišnje proizvodi oko 130 GWh električne energije, što je energetski ekvivalent za 46 malih hidroelektrana. Dalje su u planu mnoge vjetroelektrane u BiH, poput onih na Kupresu, kod Livna, na Ivan-sedlu i sl.

Ovo je primjer zaista odlične alternative izgradnji hidroelektrana, a naročito mini hidroelektrana, izgradnji koja namjerava presjeći vodene tokove u Bjelimićima, time trajno mijenjajući ekološku strukturu i život u rijekama, kao i klimatsku sliku i pejzaž područja.

Što se Bjelimića tiče, ovo vjetrovito planinsko područje, posebno oni najvjetrovitiji lokaliteti zasigurno imaju svoje prednosti kada je riječ o potencijalnoj proizvodnji energije

– ENERGETSKI POTENCIJAL SUNCA –

U zadnje vrijeme Bosna i Hercegovina pravi značajnije iskorake kako bi i njeni građani pod prihvatljivim uslovima mogli proizvoditi struju iz obnovljivih izvora energije (OIE). Ovo je takođe jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji.

U području Hercegovine, pa i Bjelimića prisutna je prilično velika godišnja insolacija (trajanje obasjavanja sunčevom svjetlošću), pa je tako i potencijal proizvodnje energije takođe visok. Iako postavljanje solarnih panela u planinama prekivenim snijegom može izgledati kontraintuitivno, oni mogu čak i bolje raditi u ovim regijama, posebno zimi. Razlog je to što za razliku od nižih nadmorskih visina u kojima dominira magla u zimskim mjesecima, na većim visinama sija sunce. Dodatna prednost je bijeli snijeg koji reflektira sunčevu svjetlost na solarne panele, što takođe stvara veće prinose pri radu na nižim temperaturama. Na taj način se proizvodnja može biti i tri puta veća kada je riječ o energiji u zimskim mjesecima kao što su februar i mart u odnosu na ostatak godine. Takođe, male solarne elektrane, za potrebe domaćinstava i potencijalnih proizvodnih pogona definitivno vrlo su isplativa mogućnost.

Firme

Sve je više solarnih elektrana u firmama, a njima se investicija u solarnu energiju za postrojenje isplati u prosjeku za pet do sedam godina. Neke firme vrlo intenzivno prave solarne elektrane koje koriste za vlastite potrebe u proizvodnim pogonima. Na to su motivirani prije svega poskupljenjima električne energije.

Domaćinstva

Osim proizvodnje električne energije za vlastite potrebe u domaćinstva po off-grid principu, odnosno van mreže elektrodistribucija, u BiH se uskoro očekuje liberalizacija proizvodnje energije za domaćinstva. Ovako bi potrošači proizvodili solarnu energiju i bili povezani na sistem elektrodistrubucije. Jedan dio troška električne energije potrošači bi mogli pokriti vlastitom proizvodnjom preko solarnih panela, usmjeravajući svoje viškove solarne energije u mrežu elektrodistribucija, a koristeći elektroenergetsku mrežu kada solarna energija nije dostupna. Investicija u solarnu elektranu domaćinstvu se u prosjeku isplati za osam do deset godina.

– UTJECAJ NA OKOLINU –

U svemu iznad nabrojanom ne smijemo zaboraviti ni utjecaj na okoliš.

Utjecaj HE i MHE

Brojna udruženja, poput udruženja “Zeleni Neretva”, “Aarhus centra” u Bosni i Hercegovini, “Centra za ekologiju i energiju” bunila protiv projekata hidroelektrana i mini hidroelektrana s ciljem da se ne dozvoli narušavanje prirode u okviru područja Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica koje je u procesu proglašenja nacionalnim parkom. Udruženje sportskih ribolovaca Konjic takođe je isticalo spomenuti ekološki aspekt i odgovorno upravljanje vodenim resursima.

Predstavnici MZ Bjelimići sa druge strane nisu imali nekih primjedbi, izuzev izgradnje asfaltnog puta Ljuta-Sinanovići, nadoknade štete eksproprijacijom zemljišta, te kontrole pozajmišta materijala, i osiguravanja zakonom propisanog ekološkog prihvatljivog protoka u koritima rijeka.

Većinu lokalnog stanovništva, a naročito masu ljudi koji potiču sa ovog područja odnosno onih koji često dolaze na svoja imanja niko ništa nije ni pitao. Iako velika većina naravno podržava razvoj MZ Bjelimići i putne infrastrukture, neki misle da je izgradnja hidroelektrana i MHE dobar korak, ali drugi ne dijele njihovo mišljenje. Protivnici HE i MHE ne misle da bi to donijelo išta dobro samim stanovnicima MZ Bjelimići (ni stalnim ni povremenim), izuzev nepovratnih posljedica po okolinu i promjene klime koja se već primijeti na primjeru povećane magle i ispuštanja materijala u Neretvu od lokaliteta izgradnje HE Ulog nizvodno.

Utjecaj vjetroelektrana i solarnih elektrana

Utjecaj ovih vrsta obnovljive energije u odnosu na utjecaj hidroelektrana je zaista marginalan. Što se tiče vjetroturbina, jedini veći nedostatak je promjena izgleda pejzaža, dok je rizik za životinjski svijet mali, a za biljni nikakav.

Kada je riječ o solarnim panelima i elektranama negativnog utjecaja i nema. paneli koriste postojeće krovne konstrukcije i ukoliko se propisno odlažu iskorišteni i pokvareni dijelovi solarnih sistema za proizvodnju električne energije (slomljeni paneli, baterije i slično) nema ni ekoloških posljedica.

Podijelite ovu objavu