RATARSTVO

Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Ova poljoprivredna grana je najrazvijenija u umjerenim geografskim  širinama i u agrarnim oblastima, a njen značaj se sastoji u tome što su njeni proizvodi osnova u prehrani ljudi i stoke, te isti predstavljaju sirovinu za prehrambenu i lahku industriju.

Kao naučna disciplina ono se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće se bavi uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sistema biljne proizvodnje i obrade tla, dok je specijalno ratarstvo sintetska disciplina i obuhvata širok krug problema. Ono proučava principe geografske rasprostranjenosti i rejonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Ratarstvo se može podijeliti na:

• proizvodnju žita (pšenica, ječam, ovas, raž, kukuruz, heljda, pirinač, proso)
• proizvodnju industrijskog bilja (kikiriki, uljana repica, konoplja, soja, pamuk, suncokret, hmelj, lan, duhan)
• proizvodnju krmnog bilja (repa, kelj, vijuk, ljulj, lucerka, djetelina)
• povrtlarstvo

Na prostoru MZ Bjelimići, tradicionalno je fokus primarno na proizvodnji povrća, a onda i žita i krmnog bilja. Prilika u budućnosti u ovom segmentu se zasigurno ogleda kako u proizvodnji krmnog bilja za stoku, tako posebno i na proizvodnji organskog povrća koje bi se jasno brendiralo i plasiralo u urbane sredine.