KARTON REVOLUCIJA: PRIPREMA LI SE UNIŠTAVANJE NAJLJEPŠEG DIJELA NERETVE?

Aktivisti pokreta Karton revolucija nedavno su izdali saopćenje u kojem ponovo upozoravaju da projekti hidroelektrana Bjelimići i Glavatičevo nikada nisu izbrisani iz strateških i prostorno-planskih dokumenata Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), iako se već godinama ne provode.

Podsjećaju da je još 2010. godine Vlada FBiH donijela „Odluku o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH“, kojom su kao prioritetni objekti navedeni: „HE Glavatičevo, 3×9,5 MW“, „HE Bjelimići, 2×50 MW“ i „PHE Bjelimići 2×300 MW“. Njihova izgradnja bila je planirana na području Grada Konjica, odnosno mjesnih zajednica (MZ) Bjelimići i Glavatičevo.

Iako je od odluke prošlo 15 godina i navedeni projekti nisu realizirani, aktivisti ističu da su oni i dalje prisutni u zvaničnim strateškim dokumentima. „…ali su navedeni projekti nastavili biti prisutni u strateškim dokumentima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Hercegovačko-neretvanskog kantona među kojima je svakako najznačajniji Prostorni plan HNK u kojima su navedeni ovi objekti“, navodi se u saopćenju.

Dodatnu zabrinutost stvara činjenica da je uzvodno, na administrativnoj liniji između entiteta RS i entiteta FBiH, odnosno općina Kalinovik i Konjic izgrađena HE Ulog, projekat koji je već u probnom radu pokazao ozbiljne negativne posljedice po rijeku. Aktivisti Karton revolucije navode da su ih lokalni aktivisti upozorili na nezvanične planove u FBiH prema kojima bi, pod izgovorom „kontrole posljedica uticaja HE Ulog“, mogla biti pokrenuta gradnja novih hidrocentrala Glavatičevo i Bjelimići. Time bi, tvrde, „zauvijek uništili jednu od posljednjih divljih rijeka Evrope“.

U nastavku saopćenja ukazuju i na proces izrade elaborata za proglašenje planine Prenj zaštićenim područjem, koji zajednički provode Federalno ministarstvo okoliša i turizma, UNDP i Grad Konjic. Navode dio zvaničnog saopštenja objavljenog na stranici Vlade FBiH:
„Naravno, kada govorimo o granicama zaštite, moramo biti realni i svjesni situacije, ali u ovoj fazi prijedlog će ići tako da dio kanjona Neretve bude naslonjen na zaštićeno područje.“

Aktivisti tvrde da ovakav pristup sugerira kako planirani obuhvat zaštite Prenja možda neće uključiti gornji tok Neretve, iako ona prirodno pripada masivu Prenja i predstavlja njegovu integralnu cjelinu.

Podsjećaju i na ranije pokušaje da se područje koje obuhvata Igman, Bjelašnicu, Treskavicu i kanjon Rakitnice proglasi nacionalnim parkom, kasnije parkom prirode, uključujući i desnu obalu gornje Neretve. Uprkos studijama i inicijativama iz 2007. i reaktivaciji priče 2019. godine, ništa od toga nije realizirano.

„Svjesni činjenice da Hercegovačko-neretvanski kanton još uvijek nema usvojen Zakon o šumama… alarmirani činjenicama da iz prostorno-planskih dokumenata nikada nisu izbačene hidrocentrale Bjelimići i Glavatičevo… želimo alarmirati javnost na aktivnije praćenje i mobilizaciju kada je u pitanju proglašenje Neretve zaštićenim područjem“, poručuju iz Karton revolucije.

Kako bi se zvanično pokrenuo proces zaštite, aktivisti su uputili seriju zahtjeva i upita nadležnim institucijama:

Zahtjevi upućeni Gradu Konjicu

Od Grada Konjica zatraženo je da pokrene inicijativu za izmjene odluke iz 2010. godine odnosno da se pokrene inicijativa za pokretanje procedure za izmjenu tačke I i II Odluke kojom je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila javni interes za izgradnju elektroenergetskih objekata: HE Glavatičevo, 3×9,5 MW, HE Bjelimići, 2×50 MW, PHE Bjelimići, 2×300 MW na rijeci Neretvi.

Takođe je zatraženo pokretanje postupka za proglašenje Neretve zaštićenim područjem i izrada potrebnog elaborata, a aktivisti su podsjetili i na Preporuku 217 Stalnog komiteta Bernske konvencije iz 2022. godine, kojom se Bosni i Hercegovini preporučuje zabrana realizaciju projekata HE Glavatičevo i HE Bjelimići i uklanjanje predmetnih projekata iz Prostornog plana.

Pitanja upućena kantonalnim institucijama

Od Ministarstva okoliša HNK traži se pojašnjenje značenja zeleno označenih zona u Prostornom planu HNK i posebno pojašnjenje šta navedene zone predstavljaju i ukoliko ove zone predstavljaju potencijalna zaštićena područja, zašto do sada nije pokrenut postupak njihove zaštite.

Pitanja upućena Vladi FBiH

Aktivisti su zatražili i informacije o trenutnom statusu svih dozvola za HE Bjelimići, PHE Bjelimići i HE Glavatičevo, te da li je još uvijek na snazi Odluka o proglašanju javnog interesa, i ako jeste, traže objašnjenje procedure kojom bi se odluka mogla staviti van snage.

Pitanja za Ministarstvo okoliša i turizma FBiH

Pitanja se odnose na fazu procesa proglašenja Prenja zaštićenim područjem i na to je li gornji tok Neretve uključen u izradu elaborata i ukoliko nije, koji su razlozi zbog kojih je rijeka Neretva isključena iz Stručnog elaborata.