Škola u Odžacima je prvi put profunkcionisala prvo kao trogodišnja školske 1884/1885 godine, a potom, nakon izgradnje 1886. godine ona je prerasla u četverogodišnju počevši od 1899/1900. školske godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o obaveznom četverogodišnjem osnovnom obrazovanju od 28. juna 1911. godine.
Interesantno je da su do kraja perioda austrougarske vladavine, svoje zgrade u kotaru Konjic imale su samo škole u Konjicu i Odžacima.
U okviru školskih zgrada bili su i stanovi za upravitelje (učitelje). Osim školskih vrtova, gotovo sve škole su imale i svoje pčelinjake, a škole u Odžacima (Bjelimićima) i Seonici i staje za krupnu i sitnu stoku, odnosno živinarnike.
Kao prvi učitelji u narodnim osnovnim školama u Bosni i Hercegovini služili su vojnici i podoficiri austrougarske vojske, porijeklom sa našeg jezičkog područja, koji su bili učenici završnih razreda učiteljske škole, ili završeni učitelji.
Prvi učitelji bili su:
1. Novak Josip 1884/85. i 1985/86.
2. Šelebić Stjepan 1886/87., 1887/87.,1887/88. i 1888/89.
3. Konjhodžić Tahir 1891/92.
4. Borojević Ljubomir 1892/93. i 1893/94
5. Marko Hrgić 1894/95.,1895/96. i 1896/97.
6. Midžić Salih 1897/98. i 1898/99.
7. Bise Adem 1899/90. i 1900/01.
8. Vicić Nikola 1901/02.
9. Bradarić Husein 1902/03, 1903/04, 1904/05 i 1905/06.
10. Franić Josip 1906/07, 1907/08, 1908/09. i 1909/10.
11. Kapetanović Zulfo 1910/11
12. Hinić Stevan 1912/13.
13. Hasandedić Ahmed 1913/14.,1913/14=škola nije radila,1915/16.,1916/17 i 1917/18.
Djevojčice su bile neznatno zastupljene. U školi u Odžacima bile su po dvije učenice u 1881/1891. i u 1891/1892. školskoj godini, vjerovatno, kćerke učitelja Tahira Konjhodžića (1890-1892), jer se nakon njegovog odlaska iz Odžaka do kraja austrougarske vladavine više ne javljaju učenice muslimanke.